E leai se malaria!Ua faamaonia aloaia Saina

tala fou

E leai se malaria!Ua faamaonia aloaia Saina

O le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) na faʻasalalau se faʻasalalauga faʻasalalau e faʻaalia ai ua faʻamaonia aloaia Saina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) e faʻaumatia le malaria ia Iuni 30疟疾.
Na taʻua e le faʻasalalauga o se mea ofoofogia le faʻaititia o le numera o malaria i Saina mai le 30 miliona i le 1940s i le leai.

I se faʻasalalauga faʻasalalau, na faʻamalo ai e le Faʻatonu Sili o WHO Tedros Tedros ia Saina i le faʻaumatiaina o le malaria.
"O le manuia o Saina e le faigofie ona oʻo mai, aemaise lava ona o le tele o tausaga o faʻaauau pea le puipuia ma le pulea o aia tatau a tagata," o le tala lea a Tedros.

"O taumafaiga faifaipea a Saina e ausia lenei mataʻina taua ua faʻaalia ai o le malaria, o se tasi o luʻitau tele o le soifua maloloina lautele, e mafai ona foia i le malosi o faiga faaupufai ma le faʻamalosia o le soifua maloloina o tagata," o le tala lea a Kasai, WHO Regional Director mo le Pasefika i Sisifo.
O mea na ausia e Saina ua latalata atili ai le Pasefika i Sisifo i le tafiesea o le malaria.”

E tusa ai ma tulaga o WHO, o se ** poʻo se itulagi e leai ni faʻamaʻi malaria mo le tolu tausaga sosoo e tatau ona faʻavaeina se faʻaogaina vave ma le mataʻituina o le malaria, ma atiaʻe se fuafuaga mo le puipuia ma le pulea o le malaria e faʻamaonia mo le faʻaumatiaina o le malaria.
Ua lipotia mai e Saina e leai ni mataupu muamua o le malaria i le lotoifale mo le fa tausaga sosoo talu mai le 2017, ma na talosaga aloaia i le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi mo le faʻamaonia o le tapeina o le malaria i le tausaga talu ai.

I se faʻasalalauga faʻasalalau, na faʻamatalaina foi e le WHO le auala ma le poto masani a Saina i le faʻaumatiaina o le malaria.
Na maua e saienitisi Saina ma maua mai le artemisinin mai le vailaʻau faʻa-Saina.Artemisinin tu'ufa'atasi togafitiga o lo'o avea nei ma vaila'au fa'ama'i e sili ona aoga.
Tu Youyou na maua le Nobel Prize in Physiology or Medicine.
O Saina foi o se tasi lea o atunuu muamua ua faaaogaina upega e togafitia ai iniseti e puipuia ai le malaria.

E le gata i lea, ua faatuina e Saina le faiga o lipoti a le atunuu o faamaʻi pipisi e pei o le malaria ma malaria falesuesue suʻesuʻega network, faaleleia le faiga o le mataituina o malaria vector mataʻituina ma parasite tetee, faia le "faataataga e siaki, faitau le puna" fuafuaga, suʻesuʻe aotelega i luga lipoti malaria, su'esu'ega ma le fa'atinoina o le "1-3-7" faiga galue ma le tuaoi o le "3 + 1 laina".
O le "1-3-7" mode, o lona uiga o le lipotiina o mataupu i totonu o le aso e tasi, iloiloga o mataupu ma le toe faʻaleleia i totonu o le tolu aso, ma suʻesuʻega ma faʻamaʻi faʻamaʻi i totonu o le fitu aso, ua avea ma faiga faʻaumatia malaria i le lalolagi ma ua tusia aloaia i le WHO. pepa fa'atekinisi mo le fa'alauiloaina ma le fa'aogaina o le lalolagi.

Pedro Alonso, Faatonu o le Global Malaria Program a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, na saunoa maualuga i mea na ausia ma le poto masani a Saina i le aveesea o le malaria.
"Mo le tele o tausaga, o loʻo faia e Saina taumafaiga e le gata e suʻesuʻe ma ausia taunuʻuga faʻapitoa, ma sa i ai sona aafiaga taua i le taua o le lalolagi e faasaga i le malaria," o lana tala lea.
O suʻesuʻega ma mea fou a le malo o Saina ma tagata ua faʻateleina le saoasaoa o le faʻaumatiaina o le malaria."

I le 2019, e tusa ma le 229 miliona faʻamaʻi malaria ma 409,000 maliu i le lalolagi atoa, e tusa ai ma WHO.
O le WHO Aferika Aferika e sili atu i le 90 pasene o malaria ma maliu i le lalolagi atoa.
( Ulutala muamua: Saina faʻamaonia aloaia!)


Taimi meli: Iul-12-2021