Na faʻasalalau e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) se faʻasalalauga e faʻalauiloa ai ua faʻamaonia aloaia Saina e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) e faʻaumatia le malaria ia Iuni 30
.
Na taʻua i le faasalalauga o se galuega ofoofogia le faaitiitia o le aofai o mataupu o le malaria i Saina mai le 30 miliona i le vaitau o le 1940 i le leai.
I se faasalalauga tusitusia, na faamalo atu ai le Faatonu Sili Aoao o le WHO, Tedros Tedros, ia Saina i le aveesea o le malaria.
“E le’i faigofie ona manuia Saina, ona o le tele o tausaga o le puipuia ma le puleaina pea o aia tatau a tagata,” o le saunoaga lea a Tedros.
“O taumafaiga faifai pea a Saina e ausia ai lenei laasaga taua ua faaalia ai o le malaria, o se tasi o luʻitau tetele o le soifua maloloina lautele, e mafai ona faatoilaloina i le tautino malosi faapolokiki ma le faamalosia o faiga tau soifua maloloina o tagata,” o le saunoaga lea a Kasai, le Faatonu o le WHO mo le Pasefika i Sisifo.
O mea na ausia e Saina ua latalata atili ai le Pasefika i Sisifo i le aveesea o le malaria.”
E tusa ai ma tulaga faatonuina a le WHO, o se ** po o se itulagi e leai ni mataupu malaria i totonu o le atunuu mo le tolu tausaga sosoo e tatau ona faatuina se faiga vave e iloa ai ma mataituina ai malaria, ma atiae se fuafuaga e puipuia ai ma pulea ai malaria ina ia faamaonia mo le aveesea o le malaria.
E leai ni mataupu autū o le malaria ua lipotia mai e Saina i le lotoifale mo le fa tausaga sosoo talu mai le 2017, ma ua aloaia lana talosaga i le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi mo se tusipasi e aveesea ai le malaria i le tausaga talu ai.
I se faʻasalalauga tusitusia, na faʻamatalaina auiliili ai foʻi e le WHO le auala ma le poto masani a Saina i le faʻaumatia o le malaria.
Na maua ma fa'a'esea e saienitisi Saina le artemisinin mai vaila'au fa'a-Saina. O le togafitiga fa'atasi o le Artemisinin o le vaila'au sili ona aoga e tete'e ai i le malaria i le taimi nei.
Na tauaaoina atu ia Tu Youyou le Nobel Prize i le Physiology poʻo le Medicine.
O Saina fo'i o se tasi o atunu'u muamua e fa'aogaina upega e togafitia i vaila'au fa'asaina iniseti e puipuia ai le malaria.
E le gata i lea, ua faʻatuina e Saina le faiga o lipoti a le atunuʻu o faʻamaʻi pipisi e pei o le malaria ma le fesoʻotaʻiga suʻega i fale suʻesuʻe o le malaria, faʻaleleia atili le faiga o le mataʻituina o le malaria vector ma le teteʻe atu i parasite, faʻatulagaina le fuafuaga "faʻailoga e siaki ai, faitauina le puna", suʻesuʻe le lipoti o le malaria, suʻesuʻega ma le faʻatulagaina o le "1-3-7" faiga faigaluega ma vaega tuaoi o le "3 + 1 laina".
O le faiga "1-3-7", o lona uiga o le lipotia o mataupu i totonu o le aso e tasi, iloiloga o mataupu ma le toe faʻatulagaina i totonu o le tolu aso, ma le suʻesuʻeina o nofoaga o faʻamaʻi pipisi ma le lafoaʻi i totonu o le fitu aso, ua avea ma faiga faʻaumatia malaria i le lalolagi atoa ma ua tusia aloaia i totonu o pepa faʻapitoa a le WHO mo le faʻalauiloaina ma le faʻaaogaina i le lalolagi atoa.
Na saunoa faamālō Pedro Alonso, o le Faatonu o le Polokalame Faavaomalo o le Malaria a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, e uiga i mea ua ausia e Saina ma le poto masani i le aveesea o le malaria.
“Mo le tele o tausaga, ua faia e Saina taumafaiga e le aunoa e suʻesuʻe ma ausia ni taunuuga moni, ma ua i ai sona sao taua i le taua i le lalolagi atoa e faasaga i le malaria,” o lana tala lea.
O suʻesuʻega ma mea fou e faia e le malo ma tagata o Saina ua faatelevaveina ai le saoasaoa o le faʻaumatia o le malaria.”
I le 2019, e tusa ai ma le WHO, e tusa ma le 229 miliona mataupu o le malaria ma le 409,000 maliu i le lalolagi atoa.
E silia ma le 90 pasene o mataupu o le malaria ma maliu i le lalolagi atoa e mafua mai i le Itumalo o Aferika a le WHO.
(Ulutala muamua: Ua faamaonia aloaia Saina!)
Taimi na lafoina ai: Iulai-12-2021






